
Genetska analiza muške neplodnosti – Mikrodelicije Y hromosoma
- Karakteristike oboljenja - Više informacija
Genetski uzroci muške neplodnosti
Neplodnost predstavlja jedan od značajnih izazova savremene medicine, koji zahtijeva multidisciplinarni dijagnostički pristup. U kliničkoj praksi definiše se kao nemogućnost postizanja trudnoće nakon najmanje 12 mjeseci redovnih, nezaštićenih spolnih odnosa. Prema podacima iz kliničkih i epidemioloških istraživanja, neplodnost pogađa približno 10–15% parova, dok se u oko 40–50% slučajeva kao uzrok identifikuje muški faktor, bilo kao primarni ili pridruženi uzrok.
Jedan od najčešćih genetskih uzroka muške neplodnosti su mikrodelecije na Y hromosomu, naročito u regijama koje sadrže gene ključne za normalnu spermatogenezu. Ove promjene se otkrivaju AZF (Azoospermia Factor) testom, standardizovana i klinički validirana molekularno-genetska metoda za identifikaciju mikrodelecija u AZF regijama Y hromozoma.
Šta su mikrodelecije na Y hromosomu?
Y hromosom nosi genetske informacije neophodne za razvoj muškog pola i normalan tok spermatogeneze. Mikrodelecije na Y hromosomu predstavljaju gubitak manjih segmenata DNK unutar jedne ili više AZF regija, koje sadrže gene ključne za proizvodnju spermatozoida. Takvi gubici mogu dovesti do poremećaja u ekspresiji ključnih gena, što se klinički manifestuje kao smanjen broj spermatozoida, smanjena njihova funkcionalnost ili potpuni izostanak spermatozoida u ejakulatu.
Na Y hromozomu nalaze se tzv. AZF (Azoospermia Factor) regije. Identifikovane su tri glavne AZF podregije:
- AZFa
- AZFb
- AZFc
Ove regije učestvuju u različitim fazama razvoja i diferencijacije germinativnih ćelija u testisima. Delicije unutar AZF regija predstavljaju jedan od najčešćih genetskih uzroka poremećaja spermatogeneze, uključujući azoospermiju i teške oblike oligozoospermije.
Pojedinačne delicije mogu imati različit klinički značaj, u zavisnosti od zahvaćene AZF podregije, te su važne u dijagnostici muške neplodnosti.
Zbog svoje male veličine, mikrodelicije se ne mogu otkriti klasičnom hromosomskom analizom (kariotipom), već isključivo primjenom molekularno-genetskih metoda, najčešće PCR tehnologijom visoke osjetljivosti.
Prisustvo AZF mikrodelicije ima direktan uticaj na prognozu liječenja, izbor metoda potpomognute oplodnje, kao i na genetsko savjetovanje parova, zbog čega predstavlja nezaobilazan dio savremene dijagnostičke obrade muške neplodnosti.
Koji simptomi mogu upućivati na AZF mikrodelicije?
U najvećem broju slučajeva, muškarci s AZF mikrodelicijama nemaju izražene subjektivne simptome. Neplodnost je često jedini razlog zbog kojeg se započinje dijagnostička obrada. Ipak, određeni klinički nalazi mogu pobuditi sumnju na genetski uzrok poremećaja spermatogeneze:
- izostanak trudnoće uprkos urednim ginekološkim nalazima partnerice
- ponavljani nalazi azoospermije ili teške oligozoospermije
- smanjeni volumen testisa
- povišene vrijednosti FSH hormona, što ukazuje na primarni testikularni poremećaj
- neuspjeh prethodnih pokušaja potpomognute oplodnje bez jasnog objašnjenja
Zbog odsustva specifičnih simptoma, genetsko testiranje ima ključnu ulogu u postavljanju tačne dijagnoze.
Kome se preporučuje analiza mikrodelicija na Y hromosomu?
Analiza mikrodelicija na Y hromozomu preporučuje se:
- muškarcima s azoospermijom
- muškarcima s teškom oligozoospermijom
- prije postupaka potpomognute oplodnje
- prije hirurških intervencija (npr. varikokelektomije)
- muškarcima s porodičnom historijom muške neplodnosti
- nakon hemo- ili radioterapije
- kod sumnje na genetski uzrok neplodnosti
Kako se radi analiza mikrodelicija na Y hromosomu?
Analiza mikrodelicija na Y hromosomu provodi se iz uzorka periferne krvi. Ispitivanje se izvodi primjenom real-time PCR (qPCR) metode visoke osjetljivosti, koja omogućava pouzdanu i preciznu detekciju delicija u relevantnim regijama Y hromosoma.
Test obuhvata analizu šest standardizovanih STS markera:
- AZFa: sY84, sY86
- AZFb: sY127, sY134
- AZFc: sY254, sY255
Analizom dva STS lokusa po regiji postiže se visoka dijagnostička pouzdanost i smanjuje rizik lažno negativnih rezultata.
Važno je naglasiti da AZF mikrodelecije ne utiču na androgeni status, seksualnu funkciju, libido niti na razvoj sekundarnih spolnih karakteristika. Također, ove genetske promjene nisu povezane s povećanim rizikom od malignih ili sistemskih oboljenja, već imaju isključivo reproduktivno-genetski značaj.
Povezane bolesti:

